Kad je Tamara, data-inženjerka iz Rijeke, krajem 2024. tražila grad u kojem bi podigla vlastiti R&D tim za analizu proizvodnih podataka, Split joj je djelovao preskup, a Osijek već pretrpan softverskim studijima. Zagreb se, međutim, očekivano nametnuo: U radijusu od pet kilometara dobila sam sveučilišni kampus s katedrama za računarstvo i elektrotehniku, Tehnološki park s laboratorijima za testiranje i mrežu logističkih centara koji povezuju cijelu regiju”, prisjeća se danas dok nas vodi kroz Zagrebački inovacijski centar (ZICER). Njena priča dobro ilustrira novu sliku glavnog grada koji se više ne oslanja samo na administraciju i trgovinu, već postaje sveobuhvatan tehnološki i inovacijski čvor u jugoistočnoj Europi.
Industrijska baština koja je prešla na struju
Još od vremena Končara, Zagreb je bio uporište elektroindustrije. Danas, nakon modernizacije pogona i partnerstava s državom i EU fondovima, lokalne tvornice razvijaju komponente za obnovljive izvore energije, elektrovučna vozila i pametne mreže. Iako globalni trendovi ubrzavaju ili usporavaju ovisno o cijeni sirovina, zagrebački industrijski klaster ostaje ključni dobavljač softverskih i hardverskih rješenja za srednju i istočnu Europu. To znači stabilnu potražnju za timovima koji se bave elektronikom, programskim rješenjima i digitalizacijom proizvodnje.
ZICER i Tehnološki parkovi – više od uredskog prostora
Na samo nekoliko kilometara od centra grada širi se Zagrebački inovacijski centar (ZICER) na Velesajmu. U ožujku 2025. najavljeno je njegovo proširenje na dodatnih 12 000 m², čime će postati najveći inkubator i akcelerator u Hrvatskoj. Za start-upove i scale-up timove to znači dvije ključne stvari: potpunu podršku u komercijalizaciji (od pravnih i financijskih savjeta do laboratorija) i infrastrukturu za međunarodne projekte.
Sveučilište i Inovacijski distrikt
Grad i država financiraju izgradnju Inovacijskog distrikta na Borongaju – 85 000 m² prostora za istraživanje i razvoj. Druga zgrada otvorena je u srpnju 2025., a u njoj će se nalaziti centri za robotiku, bioinformatiku i informatičku sigurnost. Za timove poput Tamarina, ovo je mjesto gdje se laboratorijski prototip pretvara u tržišno spreman proizvod bez potrebe da se sele u Berlin ili Prag.
Talent i troškovi – rijetka kombinacija
Sveučilište u Zagrebu svake godine isporuči više od 4 000 inženjera i IT stručnjaka. Troškovi su i dalje konkurentni u odnosu na zapadnoeuropske centre: zakup poslovnog prostora u Novom Zagrebu iznosi dvostruko manje nego u Beču ili Milanu. Ako vam je potrebna veća proizvodna hala, ZICER i Tehnološki parkovi nude modularna rješenja s fleksibilnim zakupom.
Porezi i poticaji
Za razliku od manjih gradova koji nude nultu stopu prireza, Zagreb ima prirez od 10 %. Međutim, kada se uračunaju državne olakšice za zapošljavanje mladih inženjera i inovacijski poticaji iz EU fondova, efektivni trošak plaće često je niži nego što poduzetnici očekuju. Grad subvencionira i troškove kamata za investicijske kredite te pokriva dio edukacija zaposlenika.
Networking scena – od masovnih do intimnih
Ako ste navikli na krapinske “Tech Tuesday” meetupe, u Zagrebu ćete pronaći događaje svih formata. Najpoznatiji su Product Tank Zagreb, Lean Startup Croatia, kao i niz meetupa u organizaciji Algebra LAB-a i Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER). Na jednom mjestu možete upoznati desetke developera, ali i predstavnike investicijskih fondova. Upravo tako je Tamara pronašla partnera za razvoj senzorskog rješenja – nakon petominutnog lightning-talka na meetupu u ZICER-u.
Kako izgleda prva godina u praksi?
Tamara je registrirala tvrtku u veljači, dobila gradski poticaj od 5 000 € i uselila se u 110 m² u ZICER-u početkom svibnja. U lipnju je potpisala ugovor s domaćim proizvođačem opreme za energetiku, a do rujna zaposlila osam ljudi. Do listopada je imala i prvi investicijski due-diligence od austrijskog fonda. “Najskuplji dio bio je čekanje na administrativna odobrenja, ne najam ni plaće”, kaže ona, potvrđujući da su glavni troškovi danas birokratski, a ne operativni.
Je li Zagreb vaš sljedeći korak?
Ako vam je ključna logistika, Zagreb nudi međunarodnu zračnu luku, željeznički čvor i autoceste prema svim smjerovima regije. Ako ciljate na održivu proizvodnju i istraživanje, kombinacija ZICER-a, Inovacijskog distrikta i Sveučilišta jamči infrastrukturu usklađenu s EU standardima. A ako pitate Tamaru, pravi motiv ostaje ljudski: “Dovoljno je veliko da pronađeš sve što ti treba, a dovoljno malo da partneru pošalješ poruku, ne formalni e-mail.” Prije nego što spakirate kutije, usporedite troškove i potencijale u članku “Vodič kroz poslovni ekosustav Zagreba za poduzetnike”.
Vidimo se tamo.
