Paušalno oporezivanje je način oporezivanja dohotka kod kojeg (umjesto “klasičnog” vođenja poslovnih knjiga kao paušalac) Porezna uprava rješenjem utvrđuje godišnji paušalni dohodak i poreznu obvezu, na temelju vaše procjene primitaka na početku poslovanja i podataka koje naknadno prijavljujete. Zato je paušalni obrt popularan za male uslužne djelatnosti: manje administracije, jasnije planiranje i obveze koje su uglavnom predvidljive.
Ipak, “manje administracije” ne znači “bez administracije”. Dvije stvari se stalno vraćaju u razgovorima paušalaca: knjiga prometa (KPR) i godišnje izvješće PO-SD. Ako vam je KPR još magla, krenite od članka Vodič za početnike: kako voditi knjigu prometa, a ako vam treba vizualni primjer, pogledajte Primjer ispunjene knjige prometa.
Tko može biti u paušalnom oporezivanju i koji je ključni prag?
U službenom vodiču je jasno istaknuto: paušalno oporezivanje je dostupno obrtnicima koji po toj osnovi nisu obveznici PDV-a i čiji primici ne prelaze 60.000,00 eura (prag za obvezni ulazak u PDV sustav). U istom vodiču se navodi i da određena slobodna zanimanja (npr. zdravstveni djelatnici, veterinari, sportaši, odvjetnici) ne mogu utvrđivati dohodak u paušalnom iznosu, već vođenjem poslovnih knjiga.
Kako se prijavljuje paušalno oporezivanje?
Ako ste novi obrtnik, nakon rješenja o upisu u Obrtni registar trebate se u roku od 8 dana javiti nadležnoj ispostavi Porezne uprave radi upisa u RPO i odabira načina oporezivanja. Ako već poslujete kao “paušalac” i želite prijeći na paušalno oporezivanje, zahtjev se podnosi do kraja tekuće godine za iduću, a najkasnije 15 dana po isteku kalendarske godine (uz dodatne obrasce koje Porezna traži kod promjene načina oporezivanja).
Koje su tri najvažnije obveze tijekom godine?
Za većinu malih paušalnih obrta, tri su obveze “kičma” sustava. Prvo: svakodnevno vođenje knjige prometa (KPR), evidencija u koju se na kraju radnog dana upisuju primici naplaćeni u gotovini i bezgotovinskim putem. Drugo: tromjesečno plaćanje predujma poreza na dohodak (do posljednjeg dana svakog tromjesečja). Treće: podnošenje PO-SD obrasca do 15. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu; ako po tom obrascu postoji razlika za uplatu, ona se podmiruje na dan podnošenja izvješća.
Dodatno, dobro je odmah složiti “kalendar” obveza, jer paušalno oporezivanje je jednostavno samo ako rokove imate pod kontrolom:
| Što radite | Koliko često | Tipičan rok / trenutak |
| Knjiga prometa (KPR) | svakodnevno | na kraju radnog dana, najkasnije prije početka idućeg radnog dana |
| Predujam poreza na dohodak | tromjesečno | do posljednjeg dana svakog tromjesečja |
| Doprinosi (ako si osiguran po osnovi djelatnosti) | mjesečno | do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec |
| PO-SD (godišnje izvješće) | godišnje | do 15. siječnja za prethodnu godinu |
| (po potrebi) TZ1 | godišnje | do 15. siječnja, ako si obveznik članarine turističkoj zajednici |
Što ako paušalni obrt vodite kao “drugu djelatnost” uz posao?
Porezna uprava razlikuje situaciju kada ste osigurani po osnovi paušalnog obrta (glavna djelatnost) i situaciju kada vam je paušalni obrt druga djelatnost uz osiguranje po drugoj osnovi (npr. radni odnos). U tom slučaju, obveza doprinosa se veže uz drugu djelatnost, a osnovica za obračun doprinosa je utvrđeni paušalni dohodak. Zbog razlika u obračunu, u praksi je korisno odmah provjeriti što vam točno piše u rješenju koje dobijete.
Što ako zapošljavate radnike?
Ako paušalni obrt zapošljava radnike, i dalje postoje obveze vezane uz obračun i uplatu doprinosa iz plaće radnika, kao i doprinosa na plaću radnika, jer tu više ne govorite samo o svojim doprinosima nego i o obvezama poslodavca. To je jedna od situacija kada “paušalni obrt” može ostati paušalan po porezu na dohodak, ali administracija (posebno oko plaća) postaje ozbiljnija.
Koliki je paušalni porez i kako izgleda “razredna” logika?
Porezna uprava objavljuje raspon primitaka i pripadajuću godišnju poreznu osnovicu te godišnji paušalni porez na dohodak (12%, a plaća se tromjesečno). U sažetku za 2026. godinu razredi izgledaju ovako:
| Ukupni godišnji primici (€) | Godišnja porezna osnovica (€) | Godišnji paušalni porez na dohodak (€) |
|
0,00 – 11.300,00 |
1.695,00 |
203,40 |
|
11.300,01 – 15.300,00 |
2.295,00 |
275,40 |
|
15.300,01 – 19.000,00 |
2.985,00 |
358,20 |
|
19.900,01 – 30.600,00 |
4.590,00 |
550,80 |
|
30.600,01 – 40.000,00 |
6.000,00 |
720,00 |
|
40.000,01 – 50.000,00 |
7.500,00 |
900,00 |
|
50.000,01 – 60.000,00 |
9.000,00 |
1.080,00 |
U istom vodiču su navedeni i iznosi doprinosa za 2026. (mjesečna osnovica i doprinosi za mirovinsko i zdravstveno) te rok dospijeća doprinosa do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, ako ste osigurani po osnovi obavljanja djelatnosti.
Morate li fiskalizirati i što ako obustavite obrt?
Ako izdajete račune građanima (krajnjoj potrošnji), obveza fiskalizacije se primjenjuje bez obzira na način naplate, uz druge obveze (npr. blagajnički maksimum) koje su dio “paketa” paušalnog obrta. Ako privremeno obustavite djelatnost i to pravilno prijavite, godišnji paušalni dohodak i obveza poreza utvrđuju se razmjerno broju mjeseci u kojima se djelatnost obavljala, a za doprinose vrijede pravila ovisno o osnovi osiguranja.
Kada ima smisla uključiti računovođu, iako ste paušalac?
Paušalni obrt možete voditi sami, ali računovođa ili porezni savjetnik postaje posebno vrijedan kad vam se približavaju pragovi (npr. PDV), kad imate specifične situacije (inozemni klijenti, više djelatnosti, zaposlenici) ili kad želite biti sigurni da su knjiga prometa i PO-SD besprijekorni. Ako vam treba šira podrška za uredno vođenje poslovanja i rast, možete pogledati stranicu “Računovodstvo za mala poduzeća” Vizija Računovodstvo.
